Kašalj kod psa

Kašalj kod psa

Kašalj kod psa, kao i kod čovjeka, nije samostalna bolest već simptom bolesti dišnog sustava ili nekih drugih organa. Kašalj također može biti refleks koji štiti tijelo od različitih tvari, kao primjerice stranih tijela ili nadražujućih supstanca. Ponekad se kašalj kod pasa može zamijeniti s pokušajem povraćanja ili regurgitacije, obrnutim kihanjem, gušenjem i intenzivnim dahtanjem. Razlikujemo suhi kašalj bez sluzi (neproduktivni kašalj) i mokri kašalj sa sluzi (produktivni kašalj). Oba se tipa mogu javiti u akutnom ili kroničnom obliku.

Vrste i uzroci kašlja kod psa

Suhi, jaki, teški kašalj (poput lajanja) se također naziva i nadražajnim kašaljem. Nadražajni kašalj može biti vrlo bolan za psa. Ako nadražajni kašalj potraje, on se može pojačati i tako pokrenuti začarani krug. Intenzivno udisanje zraka iritira i oštećuje sluznicu, što opet povećava potrebu za kašljanjem, a zrak se nanovo udiše i tako dalje. Kašalj se ponovno može pojaviti laganim povlačenjem ogrlice za pse, pritiskom na grkljan ili dušnik, zbog uzbuđenja i udisanjem hladnog i suhog zraka.

Uzroci akutnog nadražajnog kašlja su:

  • Početni stadij infekcije i upale dišnih puteva (npr. Trahealni bronhitis)
  • Udisanje stranih tijela poput pseće hrane ili tekućine
  • Udisanje nadražujućih tvari poput alergena ili dima
  • Paraziti

Uzroci kroničnog nadražajnog kašlja su:

  • Kolaps traheje, najčešće kod malih pasmina pasa
  • Pritisak na respiratorni trakt zbog tumora, povećane pretklijetke srca ili povećanih limfnih čvorova
  • Paraziti

Mokri kašalj karakterizira izbacivanje sekreta. Često se pri kašljanju čuje zvuk poput zveckanja. Ovaj kašalj je više prigušen i često je praćen gušenjem na kraju. Nakon kašljanja se često “javlja” tj. izbacuje sekret u obliku šlajma. Mokri kašalj se često javlja nakon odmora, kao i nakon spavanja.

Uzroci mokrog kašlja

  • Napredni stadij infekcije i upala respiratornog trakta (pneumonija)
  • Plućni endem

Iskašljavanje krvi ili kašalj s primjesama krvi odmah upućuje na nešto ozbiljnije poput oštećenja dišnog sustava, udisanje stranih tijela, tešku upalu pluća ili čak tumor i stoga to treba razjasniti što prije moguće.

Dijagnoza kašlja

Ovisno o vrsti i težini kašlja, kod veterinara, se obavljaju različite pretrage kako bi se utvrdio i tretirao uzrok. Veličina i pasmina psa također mogu igrati ulogu u daljnjoj dijagnozi jer psi malih pasmina često pate od kolapsa dušnika. Prvotno, za početnu procjenu veterinara važno je detaljno izvješće vlasnika životinje (anamneza). Važne točke su primjerice:

  • Kada se pojavio kašalj?
  • Koliko često i koliko teško pas kašlje?
  • Je li kašalj suh ili mokar?
  • Kada se kašalj najčešće javlja (noću, danju, kada je pas uzbuđen, tijekom jela)?
  • Ima li pas neke druge simptome i kako je njegovo opće stanje?
  • Postoji li povijest bolesti poput bolesti srca?

Nakon toga, veterinar obavlja temeljit klinički pregled. Na taj način se često može pronaći uzrok kašlja kod psa. Na primjer, mogu se primijetiti povećani cervikalni limfni čvorovi, povišena tjelesna temperatura ili čak vrućica, crvenilo grla i otečeni krajnici, što može ukazati na infekciju. U nekim slučajevima su potrebne daljnje pretrage poput rendgenskog snimanja pluća ili prsnog koša. Osim toga, može biti potrebna i analiza krvi, endoskopija ili čak MRI ili CT.

Liječenje kašlja kod psa

Da bi se odredila terapija, potrebno je znati uzrok kašlja kod psa. Kod blagog kašlja kao posljedice prehlade, često je dovoljno samo odmoriti se i ojačati imunološki sustav. Veterinar može savjetovati korištenje sredstava za izbacivanje šlajma kod mokrog kašlja. Prije primjene „kućnih pripravaka“ uvijek se treba posavjetovati s veterinarom, jer neka sredstva nisu namijenjena psima. Ako se kašalj pojačava, traje nekoliko dana, javlja se više puta ili ako se javljaju neki drugi simptomi, preporučuje se posjet veterinaru radi daljnje terapije. Ovisno o težini i uzrocima kašlja kod psa, možda će biti potrebno koristiti lijekove poput antiinflamatornih lijekova, antibiotika, lijekova protiv kašlja, lijekova koji dovode do bronhodilatacije ili drenaža pluća.

Prevencija kašlja kod psa

Prevencija kašlja kod psa je naravno bolja od liječenja. Jačanjem imunološkog sustava zdravim načinom života s puno vježbanja i uravnoteženom prehranom možete izbjeći prehladu. Zbog opasnosti od zaraze bilo bi poželjno izbjegavati dovođenje vašeg psa u kontakt sa zaraženim psima, primjerice tijekom šetnje ili dnevne njege. Kao odgovoran vlasnik psa ne biste trebali dovoditi svog bolesnog psa u školu za pse ili na mjesta na kojima su drugi psi kako biste izbjegli prijenos zaraznog kašlja. Osim toga, cijepljenje može oslabiti daljnji razvoj infekcije. Trebali biste također spriječiti izlaganje vašeg psa određenim tvarima poput dima i jakih sredstava za čišćenje, kako ih on ne bi udisao. Da bi se spriječilo gutanje i udisanje hrane za pse psi na povodcu mogu jesti iz zdjelice za sporije hranjenje. Za smanjenje pritiska na području vrata kod nekih pasa se preporučuje korištenje oprsnice umjesto pseće ogrlice.

Naši najkorisniji članci
13 min

Svrbež kod pasa

Svakom vlasniku psa je poznato: pas se ponekad češe. Ali ako se primijeti da češanje prelazi normalnu mjeru i pas se također liže i čisti više nego inače, treba se hitno pozabaviti ovim problemom. Svrbež može ozbiljno ograničiti dobrobit psa i smanjiti kvalitetu života. Ponekad je svrbež toliko naporan da i pas i vlasnik više ne mogu spavati.
9 min

Najvažnija cjepiva za psa i štene

Neupitno je da cijepljenje psa štiti od smrtonosnih zaraznih bolesti. No, koja cjepiva pas mora obavezno primiti? Što se podrazumijeva pod osnovnim cjepivom štenadi i koliko se često cjepivo mora obnavljati da bi pas bio zaštićen cijeli svoj život? Kako cijepljenje psa može osigurati zdravlje pasa?
5 min

Kašalj kod psa

Kašalj kod psa, kao i kod čovjeka, nije samostalna bolest već simptom bolesti dišnog sustava ili nekih drugih organa. Kašalj također može biti refleks koji štiti tijelo od različitih tvari, kao primjerice stranih tijela ili nadražujućih supstanca. Ponekad se kašalj kod pasa može zamijeniti s pokušajem povraćanja ili regurgitacije, obrnutim kihanjem, gušenjem i intenzivnim dahtanjem. Razlikujemo suhi kašalj bez sluzi (neproduktivni kašalj) i mokri kašalj sa sluzi (produktivni kašalj). Oba se tipa mogu javiti u akutnom ili kroničnom obliku.